Klizišta su silazni tokovi stijena, prljavštine i drugih materijala. Klizišta mogu prouzročiti veliku štetu, posebno kada su velika, i predstavljaju geološki rizik od brige u cijelom svijetu, jer se mogu dogoditi bilo gdje i bilo kada. Može se poduzeti niz koraka kako bi se spriječila klizišta i smanjila njihova ozbiljnost, a ti se koraci često koriste u područjima gdje su klizišta česta.

Postoji više čimbenika koji uzrokuju pojavu klizišta. Prije svega to su glinoviti sedimenti u sastavu terena u kojima su oblikovane padine. U pravilu što je glinoviti sloj veći, postoje i veće mogućnosti za razvoj klizišta, posebno ako je propusni sloj na padini tanji.

Drugi čimbenik je izmjena propusnih pjeskovitih i nepropusnih glinovitih slojeva na padini. Važan je čimbenik i porast količine vode i hidrostatskog tlaka u sedimentima. Naime, klizne plohe uvijek se vežu za glinovite vodonepropusne slojeve. Glina na sebe veže vodu pri čemu bubri i višestruko povećava svoj volumen. To rezultira tlakovima koji destabiliziraju vodopropusne slojeve iznad glinovitih slojeva, koji tada počinju kliziti niz padinu.

Tijekom radova na sanaciji klizišta potrebna je prisutnost stručnjaka radi pregleda izvedenih radova, savjetovanja izvođača radova i nadzornog inženjera, te eventualnih manjih izmjena u projektnoj dokumentaciji, prema stvarnim uvjetima na terenu.

Za sanaciju klizišta upotrebljava se:

• Pocinčana heksagonalna čelična mreža
• Mlazni beton i geotehnička sidra
• Geotekstili
• Mreže, sidra, sajle 
• Armirana betonska roštiljna kontrukcija 
• Ozelenjavanje kosina