Dizalice Topline

ZDENCI

Za instalaciju dizalice topline sistemom voda – voda potrebno izvesti crpni (eksploatacijski zdenac) i njegov upojni parnjak u kojeg se vraća voda iz dizalicu topline. Voda se u vodonosnik vraća s nepromijenjenim kemijsko – biološkim svojstvima, ali nešto toplija nego kad je uzeta iz vodonosnika. Voda – voda je zatvoren sustav i ničim ne ugrožava vodonosnik. Važno je znati da jedan kubik vode može dati oko 4 -5kW toplinske ili rashladne energije.
Postoji vrlo rašireno uvjerenje da je Hrvatska zemlja velikog hidrogeološkog potencijala i da je voda svuda oko nas, na vrlo plitkim dubinama. Svi imaju „svoje“ rašljare koji, tobože, savršeno precizno pronalaze vodonosne „žile“ i na taj način rješavaju pitanje vodoopskrbe. U praksi stvari najčešće izgledaju bitno drukčije. Primjerice, grad Zagreb pokriva, uvjetno govoreći dvije zone – savski aluvij koji uistinu obiluje vodom i obronke medvedničkog gorja kojeg reprezentiraju najčešće gline i lapori u kojima nema vode. Vrlo uvjetno se može reći da Maksimirska ulica, Vlaška ulica i Ilica predstavljaju granicu vodonosnog i nevodonosnog područja. Procjedne površinske vode uglavnom nisu dovoljne za opsluživanje dizalica topline. Potreban je trajan i kontinuiran dotok vode za normalno funkcioniranje dizalice topline. Tome još valja pridodati i kolebanje razine vode u sušnom i kišnom periodu. Također, treba imati na umu da troškovi crpljenja vode iz zdenaca ne bi smjeli troškovno ugroziti pozitivne učinke i prinose koje mogu polučiti dizalice topline. Kao i kod geomehaničkih istražnih radova tako i kod hidrogeoloških istražnih radova uočljiva je sklonost investitora da ih minimiziraju ili čak izbjegnu kao potpuno nepotrebne. „Uštede“ na istražnim radovima dolaze na naplatu kasnije, vrlo često kad je već prekasno za bilo kakvu naknadnu intervenciju. Za izradu zdenaca u vodozaštitnim zonama potrebno je prethodno ishoditi vodopravne uvjete temeljem kojih se izvode vodoistražni radovi. Vodoistražni radovi trebaju dati informaciju gdje i koliko ima vode, koji je smjer toka vode, kakva je litologija terena, kako će izgledati tehnička konstrukcija zdenca – kakvi filteri, kakav zasip, koja crpka i koja dubina ugradnje, koliko je zdenaca potrebno, koje su njihove utjecajne zone te na kojoj udaljenosti postaviti crpni i upojni zdenac, koje su njihove utjecajne zone. U nekm vodonosnicima povećano je prisustvo mangana i željeza, te bi svakako, radi pojave inkrustacije bilo potrebno uzimanje i ispitivanje uzoka vode radi ispravnog izbora i održavanja cijevne konstrukcije i crpke. Vodopravni uvjeti se u Hrvatskim vodama rješavaju u relativno kratkom roku od 10 do 15 dana. Vodopravni uvjeti se izdaju temeljem programa vodoistražnih radova. Za izvođenje vodoistražnih radova Hrvatske vode daju tzv. vodni nadzor, a investitor osigurava stručni hidrogeološki nadzor. Bez obzira da li se radi o zemnim sondama ili sistemu voda – voda još uvijek nisu jasno razrađene nadležnosti centara odlučivanja niti procedure kojih bi se trebali pridržavati izvođači pojedinih radova. Spomenut ćemo neka rješenja koja su se iskristalizirala u dosadašnoj praksi, ali ćemo se dotaknuti i pitanja za koja bi u perspektivi valjalo naći unificirana rješenja.
– Dozvole za zemne sonde se rješavaju u sklopu građevnske dozvole.
– Sonde se ugrađuju na udaljenosti tri metra od granice vlastite parcele – treba računati s tim da će i susjed možda instalirati dizalice topline čija bi utjecajna zona, ukoliko se ne vodi računa o udaljenosti, mogla poremetiti očekivane prinose energije. Da bi se to izbjeglo i da bi se osgurala trajna rekuperacija tla morat će se ustrojiti jedinstveni registar ugrađenih sondi.
– Zemne sonde su zatvoreni sustavi ispunjeni razrijeđenim glikolpropilenom i ekološki su potpuno neškodljivi. Za zahvat obnovljih izvora energije zemnim sondama nisu predviđeni nikakvi nameti.
– Izrada eksploatacijskih i upojnih zdenaca za instalaciju dizalica topline mora poštivati procedure Hrvatskih voda. U Europi nisu nigdje predviđene posebne koncesije za zahvat vode kao obnovljivog izvora energije. Naknade su na razini administrativnih taksi, a ponegdje se visina takse razlikuje prema tome da li je riječ o privatnim stambenim objekatima ili je pak riječ o komercijalnim stambenim ili poslovnim objektima. U Hrvatskoj je od ove godine na snazi odredba po kojoj se plaća 0,10 kuna za m3 zahvaćene vode (za stambeni objekt od 300m2 to bi iznosilo cca 900kn godišnje). I ovdje će biti potrebno ustrojiti jedinstveni registar izvedenih zdenaca koji se koriste za instalaciju dizalica topline, jer je u suprotnom posve moguće da će susjed susjedu „krasti vodu“.
– U RH još uvijek ne postoje unificirane procedure bilo u instalaciji zemnih sondi bilo u izvedbi zdenaca. U skoroj perspektivi se očekuje, kao i drugdje u svijetu, standardizacija radnih procedura. Ipak u ovoj godini Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva propisalo posebne uvjete kojima moraju udovoljiti izvođači vodoistražnih i hidrogeoloških radova (kvalifikacijska struktura zaposlenih, vrsta i količina opreme, financijska sposobnost, itd.).
– Subvencije (poticaji) za instalaciju dizalica topline u RH su u najavi već tri godine, ali još uvijek nisu stvarno uvedene. Zadnje pak najave govore da bi država mogla sa subvenicjama otpočeti u prvom tromjesečju ove godine.